Kako radi toplotna pumpa i zašto troši 3–5 puta manje

Toplotna pumpa radi po istom principu kao frižider, samo u obrnutom smjeru. Umjesto da toplotu izbacuje iz unutrašnjosti napolje, ona je uzima iz vanjskog vazduha i predaje je vodi ili vazduhu u vašem objektu.

Ključni pokazatelj je SCOP — sezonski koeficijent efikasnosti grijanja. Ako je SCOP 4,6, to znači da uređaj u toku sezone iz 1 kWh električne energije dobije 4,6 kWh toplote. Kotao na drva ili pelet, u najboljem slučaju, iz jedinice energije goriva daje 0,7–0,85 jedinica korisne toplote.

Zato uporedba nije 'struja je skuplja od drva'. Uporedba je: koliko eura godišnje odlazi za istu količinu toplote. Kod dobro dimenzionisanog sistema u Crnoj Gori ta razlika je najčešće između 45% i 70% u korist toplotne pumpe.

Efikasnost zavisi od temperature polaza vode. Podno grijanje (35°C) daje najviši SCOP, fan-coil jedinice (40°C) su blizu, a klasični radijatori (55°C) osjetno spuštaju efikasnost. Ako se zadržavaju postojeći radijatori, često je isplativo povećati grijne površine kako bi sistem radio na nižoj temperaturi.

Naš kalkulator računa upravo to: toplotne gubitke objekta po zonama Crne Gore, potrebnu snagu, godišnju potrošnju i realnu uštedu — ne 'na oko', nego po metodologiji Pravilnika 47/2024 i MEST EN ISO standarda.